Peta dimenzija: Zemlja

Zemlja je naš dom i za sada jedini potvrđeni planet koji podržava život,pogotovo ovako razvijen i obilan.Uništavamo je,ne poštujemo i beskrupulozno iskorištvamoa pa smo joj u znak ispirke dali i njen dan 22.April.Ovaj članak je u njenu čast da se sjetimo koliko je lijepa i koliko smo zavisni od nje.

Zemlja

Zemljina atmosfera sastoji se od više slojeva, a proteže se više stotina kilometara iznad površine. Sastavljena je od 78% dušika, 21% kisika, 1% argona, te nešto vodene pare, ugljikovog dioksida i drugih plinova. Ekvatorijalni polumjer Zemlje je 6 378,1 km a polarni polumjer je 6 356,8 km Površina Zemlje je 510 072 000 km²,masa Zemlje je 5,9736·10²⁴ kg a volumen 1,08321·10¹² km³.Prosječna gustoća našeg doma je 5515 kg/m³ (5,515 g/cm³)

Geja hipoteza tvrdi da je Zemlja organski sistem koji ima sposobnost samoregulacije da podržava život kakav poznajemo. U tom sistemu smo dakle i mi ljudi ali samo kao jedan njen mali djelić na nama je da odlučimo kako ćemo da djelujemo u tom organizmu ili da se suočimo sa posledicama možda i uklanjanja iz tog organizma ukoliko se ne uklopimo.U toku su istraživanja koja teže ka dokazivanju da doista postoji sistem koji povezuje biološke i fizičke procese među bićima koja nastanjuju Zemlju.

Ande su vrlo zanimljive jer su najveći i najduži planinski lanac na Zemlji. Smještene su duž zapadnog dijela Južne Amerike i dužina im je 4.300 milja (7.000 km), širina 420 milja (700 km). Protežu se preko sedam država: Argentine, Čilea, Perua, Bolivije, Kolumbije, Venecuele i Ekvadora. Vrlo su impresivne, ali one su zapravo dio Srednjoatlantskog hrpta, čija se većina nalazi ispod površine mora. Zapravo, on se smatra najvećom geološkom osobinom Zemlje i ima dužinu od više od 9.900 km.

Zemlje ima skoro 500 vulkana. Oko 80 posto Zemlje, ispod i iznad površine mora, vulkanskog je podrijekla.

Jedna od teza govori da je Zemlja e nekad imala planet blizanac pod nazivom Theia. Prije otprilike 4,5 milijardi godina, svemirsko tijelo za koje se smatra da je bilo veličine Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca.

Za nekih 25 miliona godina stvoriće se superkontinent, zahvaljujući konstantnim kretanjima tektonskih ploča. Kretanje se razlikuje od kontinenta do kontinenta. U Tihom oceanu se ploče kreću brže, oko 4 cm godišnje, dok se na sjeveru Atlantika kreću oko 1 cm godišnje.Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu koji ima tektoničke ploče.

Negdje između kasnog 18. i ranog 19. vijeka došlo je do procvata Prve industrijske revolucije širom svijeta. Ona nije donijela samo ekonomsku promjenu, nego i promjene u okolinu. Proizvedeni su novi zagađivači koji su uticali na vodu, vazduh i tlo. Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom periodu, što je na kraju rezultiralo propadanjem okoline u astronomskim razmjerima.

Plava planeta

Zemlju se često još naziva Plavim planetom. Astronauti koji su prvi putovali u Svemir opisali su cjelinu Zemlje kao plavu. To je zato što 71 posto Zemlje pokriva voda.

Osim Sunca koje je primarni izvor topline za Zemlju, ljudi bi teoretski mogli preživjeti i bez njega jer je Zemljina jezgra dovoljno vruća da pruži energiju naseljenicima. Procijenjeno je da je temperatura jezgre između 5.000 i 7.000°C. Toplina jezgre je jednaka toplini površine Sunca.

Otprilike 30.000 tona svemirskih čestica i prašine,meteora godišnje ulaze u Zemljinu atmosferu. Srećom, većina toga izgori kada uđe u atmosferu, što završava "zvijezdama padalicama", umjesto kraterima.

Tačan opis Zemljinog oblika je sferoid spljošten na polovima. Rotiranje Zemlje rezultira centrifugalnom silom koja je uzrok Zemljinom obliku.

Iako je voda detektovana na obližnjim planetima, samo ona na Zemlji se može naći u 3 različita stanja – tekućem, čvrstom i plinovitom.Slana morska voda čini 97 posto vode na Zemlji, dok slatka voda čini preostalih 3 posto.

Trenutno dani traju otprilike 24 sata, ali očekuje se da će se za 250 miliona godina dan produžiti za barem 1 i pol sat zbog sporije rotacije Zemlje oko svoje ose.Na početku svog razvoja zemljin dan je trajao samo 4 sata u budučnosti ako bude imala dovoljno vremena zemljina rotacija bi se trebala i zaustaviti.

Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada je se gleda iz svemira. Voda je taj faktor koji Zemlju čini najsjajnijom u Sunčevom sistemu.

Pritisak koji se oslobađa iz Zemljine jezgre i stalno kretanje tektonskih ploča rezultira skoro milionom potresa godišnje, a većinu njih seizmometri ni ne zabilježe.

Tačno osam minuta i 20 sekundi treba Sunčevom svjetlu da stigne do Zemlje. To znači da je toplina i svjetlost koju osjećamo i vidimo za toplih, sunčanih dana, zapravo Sunčeva energija od prije osam minuta.

Zemljina površina se okreće oko vlastite ose brzinom od 1.600 km na sat. Kao posljedica toga, planet putuje kroz svemir brzinom od 106.700 km na sat. Kako to da ne osjećamo da se naš planet kreće takvim vrtoglavim brzinama? To je zato što se Zemlja okreće stalnom brzinom, a i djelomično je razlog Zemljina gravitacija.

Pojava četiri godišnja doba nije nikako povezana sa Zemljinom udaljenošću od Sunca, nego s činjenicom da se Zemlja naginje ustranu. To naginjanje iznosi 23,4 stupnja i očekuje se da će se promijeniti s vremenom.

Prva fotografija Zemlje iz Svemira snimljena je na visini od 104 km pomoću 35-milimetarske kamere koju je nosio Sputnik 2. To je bilo 1946. godine kada je prvo relativno kvalitetno fotografiranje omogućeno, zahvaljujući inženjeru Clydeu Hollidayu koji je izumio potrebnu kameru.

Prva fotografija Zemlje iz svemira

Jezgra se nalazi nekih 5.900 km od površine Zemlje. Unutrašnja jezgra je sačinjena od krute legure željeza i nikla.

Razlika u gravitaciji se očituje širom svijeta, zavisno od udaljenosti lokacije od Zemljine jezgre. To znači da činjenica jesmo li u nekom trenu teži ili lakši zavisi od lokacije na kojoj se nalazimo na Zemlji, iako to nikada ne osjećamo.