Kada razmišljam o bosanskim piramida
čini mi se da je ta priča več dugo među nama ali radeći na ovom
postu ustanovih da je sve počelo u našoj bliskoj prošlosti.U
aprilu mjesecu 2005 godine Dr Semir Osmanagić je posjetio Zavičajni
muzej u Visokom odakle ga je direktor muzeja Senad Hodović odveo do
ostataka srednjovjekovnog grada na brdu Visočica.
 |
| Pogled na Visočicu-piramidu Sunca |
Pričajući mu o
istoriji tog kraja napominje i anomaliju u vezi brda
Visočica.Anomalija se sastojala iz toga da je Visočica piramidalnog
oblika.nalazeći se na vrhu Visočice Osmanagić uočava brdo Križ
uočava jegovu takođe piramidalnu strukturu i zbraja dva i
dva.Dolazi do zaključka da je moguće da su brda Visočica i Križ
ljudskih ruku dijelo i da se radi o bosanskim verzijama piramida
Sunca i Mjeseca.
 | ||||
| Piramida Mjeseca |
 |
| Piramida Sunca u BiH i u Meksiku |
Osmanagić šalje zahtjev Zavičajnom
muzeju za izvpošenje istraživanja na Visočici.Upravni odbor Muzeja
01.08.2005.Godine odobrava radove pod uslovom da Osmanagić preuzme
finansiranje projekta.Od kantonalnog Ministarstva dobija saglasnost
03.08.2005.Godine,13.o8 dobija i mišljenje državnog Zavoda za
zaštitu spomenika.Sredinom avgusta 2005.godine počinju prva
sondažna bušenja u izvođenju jedne sarajevske firme na čelu sa
ing Dževadom Valjevcem.Unajmivši i geologa sa 25 godina iskustva na
području BiH Nadiju Nukić počela su i prva Bušenja.
Prvi rezultati sa
lica mjesta:
B 1 – Prva bušotina; na dubini od
3.70 metara glina prelazi u lapor što je geološki gotovo nemoguće
zbog vrlo kratkog perioda (“ne može se to desiti za 20.000
godina”). Nadalje, izmedju 3.70 – 4.50 metara je međusloj
šljunka i gline. Da li je to neka rijeka nanijela u dalekoj
prošlosti ili je ljudska ruka prenosila zemlju koja je u sebi
sadržavala pomiješane slojeve šljunka i gline? Na dubini od 4.70
metara se prvi put srećemo sa “smeđim kamenom” koji će postati
jednom od glavnih zagonetki ovih sondažnih istraživanja.
B 1 – Prva busotina – Na
dubini od 5.20 metara pronađen je kamen sa primjesama željeza.
Zatim, na 7.30 metara dubine nalaze se crni tragovi (organski
materijal, fosilni ostaci, stvaranje uglja?). Na 7.80 metara je vrlo
važna anomalija: pomiješani su lapor, pijesak i crni tragovi
(organski materijal). Lapor je nepropusan tako da se pijesak tu nije
mogao prirodno naći! Ovaj nalaz je nelogičan i s aspekta tumbanja
materijala (ako pretpostavimo da je bio prisutan proces prirodnog
tumbanja). Rješenje je logičnije u domenu čovjekovog djelovanja:
kanali za vodu, filtriranje?
B 1 – Prva bušotina; na dubini od
8.20 metara ponovo nelogičnost – sloj smeđe gline. Malo dublje,
na 8.50 metara ide sloj čvrstog (“betonskog”) kamena –
identičan kao na bušotini B 3. Na dubini od 9.90 metara do 10.20
metara je sloj “ukrasnog” kamena sa primjesama željeza (?)
B 1 – Bušotina broj jedan; između
11.65 metara i 11.90 metara je smeđi sloj, nije kamen, ne liči na
prirodni materijal. Na dubini 13.30 metara ponovo anomalija: lapor,
organske materije i šljunak. Odakle u sloju nepropusnog lapora druge
materije? Na 14.20 metara ponovo sloj “ukrasnog” kamena. Ispod
njega je lapor koji je, logično, bio čvrsta podloga za oslanjanje
građevina (u našem slučaju za oslanjanje piramide). Dubina od
14.40 metara donosi novu anomaliju: lapor pokazuje vertikalnu
slojevitost umjesto očekivane (prirodne) horizontalne. Zaključak:
iznad lapora je nešto rađeno! Na dubini od 14.80 metara nalazi se
kamen u laporu (?) I, ponovo, sa prirodnog aspekta, nelogično
pomiješani lapor, šljunak, stijenski materijal. Sa aspekta gradnje
to je sasvim logično: vodonepropusna glina je služila za plato
objekta na čijoj se površini nalazio kamen. Nešto dublje, od 15.20
– 15.40 metara je smjesa gline, lapora i uglačanog kamena. Dakle,
ušli smo do temelja (lapor) sa šljunkom, pijeskom i kamenom. Kamen
je ravna ploča na kojoj je dalje građeno.
B1 – Bušotina broj jedan; Na dubini
od 16-17 metara nađen je vertikalni lapor (anomalija). Lakše ga je
obrađivati. Može se pretpostaviti da je to lokacija unutar piramide
gdje su su se gradile prostorije.
B 2 – Bušotina broj 2; Na
dubini od 2.40 metara pronađen je smeđi, pločasti sloj što je
anomalija. Na 3.60 metara je nađen kameni lapor, što je takođe
nelogicno. Nakon toga glina prelazi u lapor što se moglo očekivati.
Dakle, i ova bušotina upućuje da se i na ovoj strani brda nešto
gradilo.
B 3 –
Bušotina broj 3; ovo je pretežno kameniti predio. Na dubini od 2.10
metara neđen je “betonski” kamen. Metar dublje, na 3.10 m
pronađene su razne vrste stijenskog materijala, vrlo tvrdog. Veza
među njima je isuviše jaka da bi se radilo o škriljcu koji se
nalazi u prirodi. Sve je kameni blok, sa očitim vezivnim
materijalom, ali ne dobrog kvaliteta (“loš beton”).
B 4 – Bušotina broj četiri; Pogodak
u “sridu”. Smeđi uglačani kamen (“glačanje” je proizvod
ljudske ruke) se nalazi ravnomjerno, u slojevima po 20 cm, na
slijedećim dubinama: 2.20 – 2.40 metara, 3.30 – 3.50 metara i na
dubini od 4.40 – 4.60 metara. Ovaj kamen za koga pretpostavljam da
je bio podni ukrasni kamen sreće se i na još dvije bušotine.
B 5 i B 6 – Bušotine broj 5 i 6; na
prilaznom platou piramidi, na razdaljini od 100 i 150 metara od prve
bušotine i početka šumarka, na dubini od 1.20 – 1.30 metara,
pronađeni su dokazi o postojanju ravnih ploča čvrstog kamena
pješčara. Riječ je o odrezanoj ravnoj ploči! Debljina je, u oba
slučaja, po 10 cm, a polirani sloj na površini iznosi 2-3 mm. U
prirodi se pješčar ne nalazi ovako male moćnosti: ili se javlja
kao gromada ili je velik barem 10-15 metara, a nikada se ne nalazi u
laporovitoj glini kao što je to ovdje slučaj. Naravno, lokacija
ovih bušotina nije bila slučajna: pretpostavio sam da su na ovom
platou ispred piramide izgrađene prilazne stepenice od uglačanih
kamenih blokova.
Dalja istraživanja
Od tada pa do danas kontuinirano svake
godine se vrše nova iskopavanja na platou bosankih
piramida.
 |
| Dio podzemnog kompleksa Ravne |
Otkriveni su podzemni tuneli Ravne koji po predpostavci
spajaju bosankse piramide.U njima su otkrivene ploče sa tragovima
pisma te keramička skluptura od 8 tona.
 |
| keramička skluptura od 8 tona |
Plato bosanskih piramida je
postao stjecište mnogobrojnih volontera koji svake godine rade na
iskopavanju te na desetine hiljada turista godišnje obiđe mjesta
iskopavanja.Pretpostavke o vremenu gradnje temeljene na pojedinim
bioločkim otkričima koja su se mogla vremensi datirat otkričima
idu od 12.000 do 30.000 hiljada godina u prošlost.Sve veći je broj
naučnika koji prihvataju postojanje bosanskih piramida,ili barem
neki vid građevina građenih ljudskom rukom.Sve veči je i broj onih
koji osporavaju ovo otkriće.I sam sam jednom prilikom obišao
navedeni kompleks i stekao laički utisak da tamo nešto ima.U svakom
slučaju mogu se vidjeti intezivni radovi koji su sada u najmanu ruku
arheološki jer otkrivaju pradavne građevine dijelo ljdskih
ruku.Osporavanje akadaemskih "vrhova"kako rad na bosanskom
platou piramida ugrožava srednjovjekovni grad Visoki i druga moguća
arheološka otkrića padaju u vodu kada čovjek iz prve ruke vidi do
ćega je dovela (ne)briga tih tzv akademskih krugova prema tim
arheološkim nalazištima.Srednjovjekovni grad je jedva kamen na
kamenu a niko od tih "akademaca" se nije udostoji to
zaštiti dok nisu počela iskopavanja.Niko se do tada nije ni sjetio
arheoločkih iskopina niti zasukao ruke da to zaštiti ili eventualno
nešto i otkrije tamo.Sada se tamo radi i čini mi se otkriva
skrivena istorija ljudske vrste.
 |
| Bosanska piramida Sunca |
U Sledećem postu pročitajte ponešto o otkriićima u vezi bosanskih piramida u 2011 godini i planovima za 2012.godinu.
Pročitajte i
Postovi
Nema komentara:
Objavi komentar