19. velj 2012.

Dolina bosanskih piramida


Kada razmišljam o bosanskim piramida čini mi se da je ta priča več dugo među nama ali radeći na ovom postu ustanovih da je sve počelo u našoj bliskoj prošlosti.U aprilu mjesecu 2005 godine Dr Semir Osmanagić je posjetio Zavičajni muzej u Visokom odakle ga je direktor muzeja Senad Hodović odveo do ostataka srednjovjekovnog grada na brdu Visočica.
Pogled na Visočicu-piramidu Sunca

Pričajući mu o istoriji tog kraja napominje i anomaliju u vezi brda Visočica.Anomalija se sastojala iz toga da je Visočica piramidalnog oblika.nalazeći se na vrhu Visočice Osmanagić uočava brdo Križ uočava jegovu takođe piramidalnu strukturu i zbraja dva i dva.Dolazi do zaključka da je moguće da su brda Visočica i Križ ljudskih ruku dijelo i da se radi o bosanskim verzijama piramida Sunca i Mjeseca.
Piramida Mjeseca




Piramida Sunca u BiH i u Meksiku

Osmanagić šalje zahtjev Zavičajnom muzeju za izvpošenje istraživanja na Visočici.Upravni odbor Muzeja 01.08.2005.Godine odobrava radove pod uslovom da Osmanagić preuzme finansiranje projekta.Od kantonalnog Ministarstva dobija saglasnost 03.08.2005.Godine,13.o8 dobija i mišljenje državnog Zavoda za zaštitu spomenika.Sredinom avgusta 2005.godine počinju prva sondažna bušenja u izvođenju jedne sarajevske firme na čelu sa ing Dževadom Valjevcem.Unajmivši i geologa sa 25 godina iskustva na području BiH Nadiju Nukić počela su i prva Bušenja.

Prvi rezultati sa lica mjesta:

B 1 – Prva bušotina; na dubini od 3.70 metara glina prelazi u lapor što je geološki gotovo nemoguće zbog vrlo kratkog perioda (“ne može se to desiti za 20.000 godina”). Nadalje, izmedju 3.70 – 4.50 metara je međusloj šljunka i gline. Da li je to neka rijeka nanijela u dalekoj prošlosti ili je ljudska ruka prenosila zemlju koja je u sebi sadržavala pomiješane slojeve šljunka i gline? Na dubini od 4.70 metara se prvi put srećemo sa “smeđim kamenom” koji će postati jednom od glavnih zagonetki ovih sondažnih istraživanja.
 B 1 – Prva busotina – Na dubini od 5.20 metara pronađen je kamen sa primjesama željeza. Zatim, na 7.30 metara dubine nalaze se crni tragovi (organski materijal, fosilni ostaci, stvaranje uglja?). Na 7.80 metara je vrlo važna anomalija: pomiješani su lapor, pijesak i crni tragovi (organski materijal). Lapor je nepropusan tako da se pijesak tu nije mogao prirodno naći! Ovaj nalaz je nelogičan i s aspekta tumbanja materijala (ako pretpostavimo da je bio prisutan proces prirodnog tumbanja). Rješenje je logičnije u domenu čovjekovog djelovanja: kanali za vodu, filtriranje?

B 1 – Prva bušotina; na dubini od 8.20 metara ponovo nelogičnost – sloj smeđe gline. Malo dublje, na 8.50 metara ide sloj čvrstog (“betonskog”) kamena – identičan kao na bušotini B 3. Na dubini od 9.90 metara do 10.20 metara je sloj “ukrasnog” kamena sa primjesama željeza (?)


B 1 – Bušotina broj jedan; između 11.65 metara i 11.90 metara je smeđi sloj, nije kamen, ne liči na prirodni materijal. Na dubini 13.30 metara ponovo anomalija: lapor, organske materije i šljunak. Odakle u sloju nepropusnog lapora druge materije? Na 14.20 metara ponovo sloj “ukrasnog” kamena. Ispod njega je lapor koji je, logično, bio čvrsta podloga za oslanjanje građevina (u našem slučaju za oslanjanje piramide). Dubina od 14.40 metara donosi novu anomaliju: lapor pokazuje vertikalnu slojevitost umjesto očekivane (prirodne) horizontalne. Zaključak: iznad lapora je nešto rađeno! Na dubini od 14.80 metara nalazi se kamen u laporu (?) I, ponovo, sa prirodnog aspekta, nelogično pomiješani lapor, šljunak, stijenski materijal. Sa aspekta gradnje to je sasvim logično: vodonepropusna glina je služila za plato objekta na čijoj se površini nalazio kamen. Nešto dublje, od 15.20 – 15.40 metara je smjesa gline, lapora i uglačanog kamena. Dakle, ušli smo do temelja (lapor) sa šljunkom, pijeskom i kamenom. Kamen je ravna ploča na kojoj je dalje građeno.

B1 – Bušotina broj jedan; Na dubini od 16-17 metara nađen je vertikalni lapor (anomalija). Lakše ga je obrađivati. Može se pretpostaviti da je to lokacija unutar piramide gdje su su se gradile prostorije.
 B 2 – Bušotina broj 2; Na dubini od 2.40 metara pronađen je smeđi, pločasti sloj što je anomalija. Na 3.60 metara je nađen kameni lapor, što je takođe nelogicno. Nakon toga glina prelazi u lapor što se moglo očekivati. Dakle, i ova bušotina upućuje da se i na ovoj strani brda nešto gradilo.
B 3 – Bušotina broj 3; ovo je pretežno kameniti predio. Na dubini od 2.10 metara neđen je “betonski” kamen. Metar dublje, na 3.10 m pronađene su razne vrste stijenskog materijala, vrlo tvrdog. Veza među njima je isuviše jaka da bi se radilo o škriljcu koji se nalazi u prirodi. Sve je kameni blok, sa očitim vezivnim materijalom, ali ne dobrog kvaliteta (“loš beton”).

B 4 – Bušotina broj četiri; Pogodak u “sridu”. Smeđi uglačani kamen (“glačanje” je proizvod ljudske ruke) se nalazi ravnomjerno, u slojevima po 20 cm, na slijedećim dubinama: 2.20 – 2.40 metara, 3.30 – 3.50 metara i na dubini od 4.40 – 4.60 metara. Ovaj kamen za koga pretpostavljam da je bio podni ukrasni kamen sreće se i na još dvije bušotine.

B 5 i B 6 – Bušotine broj 5 i 6; na prilaznom platou piramidi, na razdaljini od 100 i 150 metara od prve bušotine i početka šumarka, na dubini od 1.20 – 1.30 metara, pronađeni su dokazi o postojanju ravnih ploča čvrstog kamena pješčara. Riječ je o odrezanoj ravnoj ploči! Debljina je, u oba slučaja, po 10 cm, a polirani sloj na površini iznosi 2-3 mm. U prirodi se pješčar ne nalazi ovako male moćnosti: ili se javlja kao gromada ili je velik barem 10-15 metara, a nikada se ne nalazi u laporovitoj glini kao što je to ovdje slučaj. Naravno, lokacija ovih bušotina nije bila slučajna: pretpostavio sam da su na ovom platou ispred piramide izgrađene prilazne stepenice od uglačanih kamenih blokova.


Dalja istraživanja

Od tada pa do danas kontuinirano svake godine se vrše nova iskopavanja na platou bosankih piramida.
Dio podzemnog kompleksa Ravne

Otkriveni su podzemni tuneli Ravne koji po predpostavci spajaju bosankse piramide.U njima su otkrivene ploče sa tragovima pisma te keramička skluptura od 8 tona.
keramička skluptura od 8 tona


Plato bosanskih piramida je postao stjecište mnogobrojnih volontera koji svake godine rade na iskopavanju te na desetine hiljada turista godišnje obiđe mjesta iskopavanja.Pretpostavke o vremenu gradnje temeljene na pojedinim bioločkim otkričima koja su se mogla vremensi datirat otkričima idu od 12.000 do 30.000 hiljada godina u prošlost.Sve veći je broj naučnika koji prihvataju postojanje bosanskih piramida,ili barem neki vid građevina građenih ljudskom rukom.Sve veči je i broj onih koji osporavaju ovo otkriće.I sam sam jednom prilikom obišao navedeni kompleks i stekao laički utisak da tamo nešto ima.U svakom slučaju mogu se vidjeti intezivni radovi koji su sada u najmanu ruku arheološki jer otkrivaju pradavne građevine dijelo ljdskih ruku.Osporavanje akadaemskih "vrhova"kako rad na bosanskom platou piramida ugrožava srednjovjekovni grad Visoki i druga moguća arheološka otkrića padaju u vodu kada čovjek iz prve ruke vidi do ćega je dovela (ne)briga tih tzv akademskih krugova prema tim arheološkim nalazištima.Srednjovjekovni grad je jedva kamen na kamenu a niko od tih "akademaca" se nije udostoji to zaštiti dok nisu počela iskopavanja.Niko se do tada nije ni sjetio arheoločkih iskopina niti zasukao ruke da to zaštiti ili eventualno nešto i otkrije tamo.Sada se tamo radi i čini mi se otkriva skrivena istorija ljudske vrste.
Bosanska piramida Sunca


U Sledećem postu pročitajte ponešto o otkriićima u vezi bosanskih piramida u 2011 godini i planovima za 2012.godinu.

Pročitajte i

4. velj 2012.

Početak ledenog doba ?

Gledam kroz prozor, snijeg pada evo drugi dan neprestano.proguglam malo vremensku prognozu,u Srbiji vanredno stanje,Bosna i hercegovina kolabrira u sniježnim nanosima,Hrvatska pod snijegom,Pelješac zatrpan snijegom.evropa prekrivena bijelim prekrivačem.U Ukrajini temperatura -34.Ljudi umiru od zime.Predviđanja za naredna tri dana snijeg,a ni kasnije čini mi se da ne ide neko razvedravanje.Šta ako je počelo?Ledeno doba.

Prema teoriji pojedinih naučnika,prije svega klimatologa mi  smo manje više več trebali biti u  ledenom dobu tj barem u periodu glacijacije (ledenja kontinenata) jer poslijednje je se završilo prije nekih 13 hiljada godina i to je po teoriji maksimalni period između dva zahlađenja,ledena doba ili glacijacije."Globalno zagrijavanje" ga je kažu odgodilo na neodređeno vrijeme .Šta ako se nismo toliko "globalno zagrijali" i ako se majka Zemlja čisti od "virusa".
Prema istraživanjima profesora geologije Williama Pattersona zemlja veoma brzo može uči u ledeno doba.Tome bi u mnogome dopriinjelo otapanje leda sa Sjevernog pola,ta hladna voda bi ohladila Golfsku struju i paf Evropa je pod snijegom.

Kontam koliko bi mi trebalo drva i uglja u sledečih 50-ak godina?

Ledeno doba